Vijesti iz svijeta
ponedjeljak, 06 Juli 2020 00:00

Naučnici strahuju od odmrzavanja na Arktiku: Recept za katastrofu

Ocijeni...
(0 glasova)

arktikPermafrost na Arktiku se otapa prvi put od posljednjeg ledenog doba, što može prouzročit oslobađanje virusa i bakterija.

Ubrzano zagrijavanje krajnjeg sjevera Zemlje moglo bi 'osloboditi' brojne viruse stare desetke ili čak stotine hiljada godina Reuters.

Znanstvenici upozoravaju na uznemirujuće pojave na Arktiku. U posljednja dva tjedna temperature su u Sibiru zbog nezapamćenog toplinskog vala dosegnule rekordnih 38 Celzijevih stupnjeva te su ondje istodobno izbili veliki požari, ispuštajući goleme količine ugljičnog dioksida u atmosferu, što bi moglo ukazivati na začarani krug svojevrsnog 'klimatskog sloma', javlja agencija Hina.

I dok znanstvenici koji se bave klimatskim promjenama razmišljaju o tomu predstavljaju li ovakve krajnosti početak zastrašujuće nove epohe znatnog povećanja temperatura na Arktiku, planet je još uvijek zahvaćen pandemijom korona virusa koja ne jenjava, prenosi Independent.

Strahuju da bi se svijet u ovome trenutku mogao suočiti s novom opasnosti, istodobnim pregrijavanjem planeta i visokozaraznim bolestima.

Znanstvenici kažu da bi ubrzano zagrijavanje krajnjeg sjevera Zemlje moglo 'osloboditi' brojne viruse stare desetke ili čak stotine tisuća godina koji, zakopani duboko u sibirskome vječnom ledu već dugo miruju u smrznutome stanju.

Strah od zagrijavanja

Zbog ubrzanog zagrijavanja, a Arktik se zagrijava barem dvostruko brže od ostatka svijeta, permafrost (stalno zamrznuto tlo) se ondje otapa prvi put od posljednjega ledenog doba, pri čemu postoji opasnost od oslobađanja patogena s kojima se suvremeni čovjek dosada nije nikad susreo.

"Pretpostavka da bakterije mogu dugo preživjeti definitivno je prihvaćena u znanstvenim krugovima. Preostaje samo pitanje - koliko dugo? Milijun godina? 500.000 godina? 50.000 godina?, rekao je za Greenpeaceov časopis Unearthed Jean Michel Claverie, virolog sa Sveučilišta Aix-Marseille.

Kazao je da "postoje iznimno kvalitetna istraživanja koja upućuju na to da se bakterije iz dubokog permafrosta mogu oživjeti.

I dr. Chantal Abergel, virologinja s istog sveučilišta kaže da je moguće "oživjeti viruse iz starih uzoraka permafrosta. Dosad nam je to uspjelo s onima starim 30.000 godina." Dodala je da su dosad istraživači uspjeli uspješno reaktivirati drevne DNK viruse, ali ne i puno krhkije RNK viruse.

RNK virusi odnose se na bolesti poput španjolske gripe i novog koronavirusa odgovornog za aktualnu pandemiju, a DNK virusi uključuju danas praktično iskorijenjenu bolest velikih boginja.

Kada se jednom nađe u stanici domaćina, virus otpušta svoju DNK ili RNK, koja sadrži informaciju potrebnu da se stvore nove virusne čestice te preuzima nadzor nad nekim aspektima staničnog metabolizma.

'Recept za katastrofu'

Drugu prijetnju za čovječanstvo predstavljaju bakterije. Primjerice, godine 2016. epidemija antraksa u Zapadnom Sibiru pokosila je krda sobova. Kada su se u lipnju trupa odledila, bolešću su se zarazile 23 osobe, a od njezinih je posljedica umrla je jedna osoba.

Dr. Claverie upozorava da opasnost ne predstavlja samo odmrzavanje permafrosta, već i pojačana ljudska i životinjska aktivnost u područjima koja su već dugo rijetko naseljena.

"Ovo je recept za katastrofu, jer ovdje imate ljude i 'svježi' virus. A kad se virusi iz permafrosta oslobode u prirodi, što se događa? Padaju u rijeke. Izloženi su kisiku, što je loše. Izloženi su svjetlosti, a i to je loše. Naravno, ako ubrzo ne pronađu domaćina neće dugo oživjeti."

"No ako virus dođe u kontakt s odgovarajućim domaćinom, ponovno će se aktivirati. Dakle, ako se čovjek zatekne među zamrznutim virusima koji mogu biti pandemijski, on bi se mogao zaraziti, replicirati virus i pokrenuti novu pandemiju", zaključuje Claverie.

(Agencije)

Procitano 252 puta

S5 Box