Print this page
četvrtak, 20 Januar 2022 00:00

Dvije godine agonije: Jesmo li blizu kraja pandemije?

Ocijeni...
(0 glasova)

koronavirusUkoliko se ne pojavi novi soj koji bi bio sposoban izbjeći imunitet ljudi, pandemija bi ubrzo mogla prijeći u endemiju, tvrde stručnjaci.

Kada smo izdržali više od 22 mjeseca, možemo još malo. Nema više maski, nema više dezinfekcije i karantina, rukovat ćemo se i grliti, slobodno putovati, prestati strahovati i živjeti normalnim životom.

Ovo su vjerovatno pomislili mnogi koji su ovih dana slušali optimistične, ali i još uvijek poprilično bojažljive prognoze da bi se svijet uskoro mogao riješiti pandemije korona virusa. Tu su mogućnost prije nekoliko dana najavili i prvi epidemiolog Amerike dr. Anthony Fauci i šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Michael Ryan.

No, da li će pandemija proglašena davnog 11. marta 2020. godine, pošast koja je ubila milione, zarazila stotine miliona, a iz temelja promijenile živote svih ostalih, zaista biti okončana uskoro i šta treba da se desi pa da je počnemo spominjati kao mračnu prošlost?

Teoretski, govore stručnjaci, pojavom omikron varijante, blaže verzije korona virusa koja većinom zahvata samo gornji dio respiratornog sistema, i koja prema svim podacima donosi mnogo manje hospitalizacija i smrti, i njegovim „preuzimanjem terena“ od opasnije delta varijante, bit će potisnuti opasniji sojevi jer će im ostaviti manje prostora za širenje. Ako omikron uđe u tijelo, a od svoje pojave je izazvao rekordne broje zaraženih u mnogim zemljama, stvorit će imunitet pa će drugim sojevima biti otežano ili onemogućeno da uđu u istog domaćina.
Omikron se kreće u smjeru da postane prehlada

Prema tome sudeći, omikron je čovječanstvu, zapravo, učinio uslugu, jer se kreće u smjeru da postane prehlada, pošto prema nekim podacima ima deset puta manju koncentraciju u plućima u odnosu na varijantu delta.

Ovakav razvoj događaja odgovara načinu na koji su prethodne pandemije završile, pri čemu se patogen postupno razvija i postaje manje opasan.

No, priča nije baš tako jednostavna, tako da prelazak pandemije korona virusa u endemiju (prisutnost virusa samo na određenim područjima ili populacijama), zavisi od mnogo scenarija.

“To bi bio slučaj jedino ako ne dobijemo novu varijantu koja izmiče imunološkom odgovoru na prethodnu”, rekao je Fauci.

Zlatko Trobonjača, imunolog sa Univerziteta u Rijeci, slaže se sa procjenama vodećih svjetskih stručnjaka da bi pandemija uskoro mogla prijeći u endemsku fazu, no, da za to treba nekoliko preduslova.

„Početkom prošle jeseni sam govorio da bi se to moglo desiti i sa delta varijantom, koja će se proširiti, imunizirati ljude, te tako pandemiju privesti kraju, ali pod jednim uvjetom – ako se ne pojavi novi soj sa potpuno drugačijim karakteristikama i prenosivošću, koji bi bio sposoban izbjeći imunitet osobe“, kaže Trobonjača za Al Jazeeru.

„Nažalost, moje se predviđanje nije obistinilo jer se pojavio novi soj, omikron, koji je puno prenosiviji od delte i koji ima kraće generacije zaraženih osoba i inkubaciju kraću od delta soja“, objašnjava.

Stalni rast imuniteta

Dobar znak je, navodi, to što je omikron, prema svim podacima, doveo do veće rasprostranjenosti virusa u odnosu na prethodne varijante, a samim tim i pojačao opšti imunitet ljudi, što će ih načiniti spremnijim i otpornijim za eventualne nove sojeve.

„Ono što je jako važno je da je omikron soj imunoevazivan, ima jako puno mutacija. Zaražavaju se osobe koje nisu cijepljene, ali i oni koji su čak dobili i booster doze, s tim što kod njih ne vidimo veće posljedice. Dakle, moj odgovor na pitanje je – hoće, doći će do kraja pandemije ukoliko odnekud ne izroni novi soj koji će se opet brzo prenositi i ponovo biti imunoevazivan na postojeći imunitet“, priča Trobonjača, koji za bitan faktor izdvaja činjenicu da će svakom novom soju koji se eventualno pojavi, biti sve teže zaobilaziti imunitet ljudi.

„Soj koji bi mogao biti opasan morao bi biti izrazito imunoevazivan i morao bi biti sposoban izbjeći postojeću imunost kod ljudi, koja se akumulirala svo ovo vrijeme, kroz cijepljenje i zaraženost. Ta imunost je rasla i rasla i svakom novom soju koji bude dolazio bit će teško obići tu nagomilanu imunost. Dakle, taj soj teško bi se mogao etablirati u društvu i na tome leže predviđanja da bi moglo doći do endemizacije korona virusa“, objašnjava Trobonjača.

I, šta ako pandemija završi? Ryan je objasnio da to ne znači da virus neće biti manje opasan, navodeći primjer HIV-a i endemske malarije, koja ubija stotine hiljada ljudi. Nijedna infektivna bolest nije prestala sama od sebe, pa neće niti ova.

„Endemsko po sebi ne znači da je dobro, endemsko samo znači da je ovdje zauvijek”, istaknuo je Ryan.

Endemiju lakše kontrolisati

Endemski oblik virusa znači da će on godinama nastaviti cirkulisati dijelovima populacije, ali će ga biti mnogo lakše kontrolisati, te će na kraju završiti prije kao gripa, nego virus koji će zaustaviti svijet.

Epidemiolog sa Univerziteta u Bostonu Eleanor Murray tvrdi da bolest endemska ako je „broj reprodukcije stabilan na jedan“. Tačnije, da jedna inficirana osoba u prosjeku zarazi samo jednu.

Bolest je tako stalno prisutna, ali je broj slučajeva stabilan i relativno predvidljiv.

Kada jednom prijeđe u endemiju, korona virus javljat će se u povremeno, u određenim područjima. Zvaničnici javnog zdravlja upozorili su da je malo vjerovatno da će korona virus biti iskorijenjen i tvrde da će i dalje nastaviti da ubija ljude, iako na mnogo nižim nivoima, čak i nakon što postane endemski.

Takvi pandemijski virusi, navodi WHO, na kraju postaju dio ekosistema.

„Virus će uvijek moći pronaći nekoga u populaciji ko nije prebolio bolest, nije se cijepio, ili je u međuvremenu izgubio imunitet. Ti će moći biti zaraženi. Na taj način, virus će se moći širiti u smislu jedne epidemije niske razine, sa malim, lokalnim izbijanjem, u valovima koji neće biti značajniji na globalnoj razini, već će biti endemski. Ono što je najvažnije je da neće biti mnogo hospitalizacija i smrtnih slučajeva“, kaže Trobonjača.

Da bi pandemija prešla u endemiju, bitan je još jedan preduslov – vakcinacija. Nejednakost u dostupnosti vakcina onemogućila je ravnomjernu imunizaciju, a upravo je ona važan faktor u borbi za normalizaciju stanja u zdravstvenim ustanovama.
Neizvjesne prognoze

„Bit će sporadičnog javljanja, ali većina ljudi koji su preboleli COVID-19 ili stekli imunitet na drugi način, bit će sigurni“, Kaže Radmilo Petrović, penzionisani epidemiolog iz Beograda, koji je sedamdesetih godina bio dio tima Instituta za imunologiju i virusologiju „Torlak“ koji je vodio borbu sa zloglasnom variola verom.

No, kaže, za sada je neizvjesno prognozirati kraj pandemije.

„Voleo bih da je to tako, kao što najavljuju mnogi stručnjaci, ali još nisam siguran u to. Moguće je da uskoro možemo očekivati prelazak iz pandemije u endemiju, ali još je rano govoriti, pošto je virus do sada pokazao da je pun iznenađenja i da pravi mutacije. Drugačiji je od ostalih. Više ćemo znati za mesec ili dva. Mene ne bi začudilo da bude još neki val, ukoliko se pojavi neka nova varijanta, što je teško predvideti“, dodaje.

Scenariji su, dakle, različiti, no, prvi znaci optimizma su već tu.

Samo ako, kako je rekao Trobonjača, odnekud ne izroni novi soj i ponovo nas vrati na početak.

Muamer Tanović (Al Jazeera)

Procitano 367 puta