Vijesti iz rubrike Zdravlje
Zdravlje

Zdravlje (183)

Ocijeni...
(0 glasova)

piletinaPiletina se smatra jednom od najsvestranijih vrsta mesa. Apsolutno je tačno da često koristimo piletinu u mnogim obrocima. Iako je piletina obično poznata kao zdrav izbor, to ne znači da je to dobar izbor za svakodnevno posluživanje. Evo zašto!
Znamo da je raznovrsna ishrana ključ zdravog načina života. Ovo važi i za jedenje piletine: previše iste stvari nije korisno, jer može dovesti do zdravstvenih problema. Prekomjerna konzumacija piletine je loša za vašu težinu, za vaše srce i imate povećan rizik da dobijete trovanje hranom.

1. Previše proteina
U idealnom slučaju, oko 10 do 35 procenata vašeg dnevnog unosa kalorija trebalo bi da se sastoji od proteina. Unošenje previše proteina dovodi do toga da vaše tijelo skladišti ovo kao masnoću. To znači da se povećanje tjelesne težine povećava i dovodi do povišenog nivoa lipida u krvi.

2. Veći rizik od srčanih oboljenja
Konzumiranje previše piletine može dovesti do povišenog nivoa holesterola. Neće biti iznenađenje što je to povezano sa kardiovaskularnim bolestima. Na ovaj način, konzumiranje piletine i drugih proizvoda bogatih proteinima indirektno povećava rizik od kardiovaskularnih problema.

3. Problemi sa održavanjem težine
Konzumacija previše proteina životinjskog porijekla, poput piletine, može otežati održavanje zdrave težine.

4. Veća šansa za trovanje hranom
Rukovanje piletinom je uvijek muka. Ako niste do kraja skuvali meso ili ako vam povrće dođe u kontakt sa sirovom piletinom, možda ćete svoj obrok izložiti salmoneli ili kampilobakteru. Ove bakterije su ozloglašene po svojim neprijatnim efektima na ljudsko tijelo, jer mogu dovesti do teških bolesti.

5. Veće šanse za rezistenciju na antibiotike
Uobičajena je praksa među uzgajivačima živine da daju antibiotike pilićima. Jedući ovu piletinu, ljudi tada mogu postati otporni na ove antibiotike. Naravno, ovo predstavlja veoma stvaran rizik kada imate posla sa infekcijom i morate uzimati antibiotike. Velike su šanse da lijek ne djeluje onako kako bi trebalo.

(b92)

Ocijeni...
(0 glasova)

maslineMasline su bogate vitaminom E i drugim antioksidansima, koji mogu pomoći u smanjenju rizika od zdravstvenih stanja kao što su rak, dijabetes, moždani udar i bolesti srca.

Antioksidativne materije u maslinama sprečavaju oksidaciju holesterola i na taj način sprečavaju formiranje naslaga na zidovima krvnih sudova. Takođe, masline sadrže takve masnoće, koje dokazano snižavaju povišen krvni pritisak.

Na primjer, neke studije su pokazale da masline mogu zaštititi od osteoporoze, u kojoj kosti postaju lomljive ili slabe.

Maslina je idealna namirnica i kada je o mršavljenju riječ. Naime, istraživanja su pokazala da ako mononezasićenim mastima koje se nalaze u maslinama zamijenimo zasićene masti (puter, mlijeko, slanina...) podstičemo gubitak kilograma.

Osim toga, maslinovo ulje dokazano razbija masti unutar masnih ćelija, čime se podstiče topljenje sala na stomaku i smanjuje osjetljivost na inzulin.

Konzumiranje maslina u cjelini ili korišćenje maslinovog ulja za određene obroke može pomoći u zaštiti od različitih zdravstvenih problema.

Masline su takođe bogate vitaminom E, koji može poboljšati zdravlje kože i pomoći vašem imunološkom sistemu.

Zdravstveni benefiti
Zdravlje srca
Brojne studije su pokazale da konzumiranje maslinovog ulja, posebno ekstra djevičanske sorte, može smanjiti rizik od srčanih bolesti i smrtnosti kod ljudi koji imaju visok rizik od ovog stanja.

Smanjenje rizika od raka
Masline sadrže jedinjenje oleokantal, za koje su studije pokazale da može da ubije ćelije raka. Druge studije su pokazale vezu između konzumiranja maslinovog ulja i smanjenja rizika od raka, uključujući rak dojke.

Manji rizik i liječenje kognitivnih bolesti
Oleokantal u maslinama i maslinovom ulju je povezan sa smanjenim rizikom od Alchajmerove bolesti i drugih bolesti povezanih s mozgom. Ovo jedinjenje takođe povećava aktivnost lijeka donepezil, koji se koristi za liječenje demencije.

Prevencija dijabetesa
Istraživanja pokazuju vezu između konzumiranja maslinovog ulja i sprečavanja dijabetesa tipa 2 pomažući tijelu da reguliše glukozu (šećer). Neregulisana glukoza može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.

(B92.net)

Ocijeni...
(0 glasova)

dijeteNahraniti dijete može biti izazov svaki dan, pa nije ni čudno da im u tom stalnom razmišljanju ponekad date i neku nezdravu namirnicu.

Mnoge od tih namirnica nisu dobre za dijete i to u velikoj mjeri, posebno ako se radi o smrznutom ili prethodno pripremljenom jelu koje sadrži puno šećera i soli te masnoća.

Stručnjaci za prehranu izdvojili su proizvode koje bi roditelji trebali izbjegavati davati svojim mališanima:

Gumene bombone

Vjerovatno ih volite i vi i vaša djeca, a odlična su opcija kada nemate šta drugo za ponuditi. Iako se radi često o voćnim gumenim bombonama, vrlo malo voća se nalazi u njima, ali zato imaju jako puno šećera. Napravljene od umjetnih sladila, ne sadrže čak pravo voće nego pire od voća.

Prema pisanju istraživanja, previše ovakvih namirnica u djetinjstvu može voditi do pretilosti u odrasloj dobi.

Voćni sokovi

Voćni sokovi gotovo uvijek su namijenjeni djeci, a čine se zdravim jer na njima piše da su od voća, ali su ustvari prepuni šećera.

Američka akademija za pedijatriju savjetuje da se djeci do prve godine ne daju takvi sokovi jer ne sadrže nutrijenate koji bi pružili dobrobit djeci tog uzrasta. Takve sokove zamijenite vodom ili mlijekom.

Zaslađene pahuljice

Mnoge pahuljice uvijek se reklamiraju kao namirnica za djecu, a znaju biti prepune šećera te zbog toga može dovesti do povećanog unosa šećera kod djeteta i smanjiti unos nutrijenata i vitamina koji bi se trebali unositi svakodnevno.

Hrenovke

Hrenovke i ostalo procesuirano meso nisu idealna opcija za djecu. Studija od prije 10 godina, objavljena u magazinu „World Cancer Research Fund“ navodi kako hrenovke, salame i slični proizvodi ne bi se trebali često nalaziti na tanjiru vaše djece jer sadrže dosta soli, masnoća, masti i šećera. Neka istraživanja pokazala su kako mogu naštetiti zdravlju crijeva i srca, ali i povećati rizik od nastanka raka.

Jogurt s okusom

Jogurt je namirnica koju često i dijete treba konzumirati, jer osim što je lako probavljiv, i sam pomaže u dobroj probavi. No, u ovo nisu uključeni jogurti koji imaju dodane okuse jer su često puni šećera i aditiva te umjetnih bojila.

Kokice

Kokice iz mikrovalne pećnice nisu tako zdrava namirnica jer mogu sadržavati i šećer i so, a ova verzija kokica čak ne sadrži ni vlakna. Vrećica u kojoj se kokice nalaze može sadržavati opasne hemikalije koje, kada se zagrijavaju, mogu potencijalno biti opasne za zdravlje djeteta.

Prženi krompirići

U 2018. godini jedna studija je pokazala da više od 27 posto djece ne pojede jednu porciju povrća svaki dan. Ista studija otkrila je kako su prženi krompirići povrće koje djeca najčešće jedu, a jasno je da su puni soli i ne smatraju se zdravim zalogajima.

Lizalice

Radi se o tvrdoj bomboni koja se često smatra opasnom jer se dijete može lako udaviti, pa je jasno da se radi o nečemu što im se ne bi trebalo nuditi. Osim toga, pune su šećera što može uzrokovati i bolesti zuba u budućnosti.

(Ordinacija.hr)

Ocijeni...
(0 glasova)

facebook4Ogromna popularnost društvenih mreža poslednjih desetak godina dovela je do toga da su kompanije koje stoje iza njih postale globalni igrači u tehnološkom biznisu, sa vrednošću koja se meri stotinama milijardi dolara. Takođe, njihovi osnivači i direktori su postali i globalne zvezde, kao što su to nekada bili holivudski glumci, a sve to zahvaljujući našim objavama i lajkovima.

Instagram je u početku bio aplikacija isključivo namenjena fotografima, i to dostupna samo za iOS uređaje – iPhone i iPad. Kako su vremenom dodavane nove funkcije, a broj korisnika rastao, 2012. godine je lansirana i verzija za Android uređaje. Nedugo nakon toga, Facebook je kupio Instagram, ali ne sa namerom da poboljša fotografsko umeće korisnika – već da bi im servirao veliki broj oglasa i reklama svakog dana.
Instagram je TV 21. vijeka

Kada se televizija masovno pojavila u godinama nakon Drugog svetskog rata, retko koja porodica je mogla da je zaista i priušti. Evropa i SAD su se oporavljale od ratnih razaranja, a čak je i običan radio prijemnik bio znak ‘uspeha’ i komotnog života. Uz to, veliki broj domaćinstava nije imao ni električnu energiju za takve kućne ‘novotarije’, a telefon je bio prava retkost.

Pedesetih godina su se pojavili prvi ‘pristupačni’ TV uređaji, bazirani na dizajnu američke kompanije RCA. Ovaj dizajn, nazvan TS 630, kopirale su mnoge britanske i zapadnonemačke kompanije, a krajem pedesetih i fabrike u tadašnjoj SFRJ. Ekran je imao samo 30 centimetara, iz crno belu sliku sa ‘180 linija’ i jednim zvučnikom. Ovakvi TV uređaji su tada koštali oko 200 dolara, što je nekih 1.300 eura danas.

Više od pola veka kasnije, nov smartfon se može kupiti već za 80 eura, a ako ste spremni da ‘nasledite’ nečiji već korišćeni uređaj, onda cena pada još brže. Ovakva dostupnost i pristupačnost smartfona, ali i raznih tableta, 2-u-1 laptopova, pametnih ekrana i satova, te novih pametnih TV-a sa ugrađenim operativnim sistemima i aplikacijama, doveli su do toga da su društvene mreže bukvalno svuda oko nas, 24 sata, i to ne samo u našim domovima.

Budući da je smartfon postao naš drugi identitet, gotovo jednako važan kao i onaj u stvarnom svetu, društvene mreže, kao i razne aplikacije su sa nama i na poslu, i u automobilu, i na proslavama, i na ulici. Mnogi imaju i po nekoliko Facebook ili Instagram naloga, naročito tinejdžeri i oni u svojim dvadesetim. Kada na to dodamo i mreže novijeg datuma, Snapchat, TikTok i Pinterest, koje su opet izuzetno popularne kod mladih, dolazimo do brojke od dva do četiri sata dnevno provedenih ispred ekrana smartfona ili kompjutera. U to, naravno, ne ulazi vreme provedeno na servisima poput YouTubea ili Netflixa, koji imaju praktično nepregledan izbor video sadržaja za sve uzraste. Uz to, sve su popularnije i aplikacije i usluge za strimovanje muzike visokog kvaliteta, poput Spotify, Deezer i Tune In.

Akademska slikarka Zorana Jovanović kaže da je mladima izuzetno teško da svoje mobilne ljubimce ‘ispuste’ iz ruku.

“Često se dešava da društvene mreže šalju veoma drugačiju sliku sveta u kome živimo. Često te društvene mreže stvaraju ‘idealan’ svet, te čine da vidimo svet kroz ružičaste naočare. Instagram je jedna od društvenih mreža koja omogućava obradu i deljenje fotografija, pa samim tim, često ljudi žele da prikažu sebe na društvenim mrežama u najlepšem i najboljem svetlu. I onda se vrlo često dešava da se devojke, kroz posmatranje ostalih na Instagramu, osećaju nesigurno”, ukazuje Jovanović.

Prema njenim rečima, “taj ‘idealni svet’ na Instagramu, koliko god može da motiviše ljude, može i mnogo više negativno da utiče na devojke kojima nedostaje samopouzdanje, vera u sebe, i verovanje u svoje sposobnosti”.

“Sa druge strane, društvene mreže mogu biti i zaista korisne – ja ih najčešće koristim za promociju svog umetničkog rada, kroz fotografije mojih slika, crteža, pa i kroz video klipove mog stvaralaštva”, kaže Jovanović.
Većinu slobodnog vremena smo online

U SAD-u se na društvenim mrežama provodi u proseku dva sata i 45 minuta dnevno, dok je u Evropi to nešto manje – dva sata i 25 minuta. U ovo vreme ne ulazi igranje igrica, gledanje online medijskih sadržaja, poput YouTubea i Netflixa, te samo preraživanje interneta kroz razne browser aplikacije. Kada se sve ove aktivnosti saberu, dolazimo do zaključka da, zapravo, većinu našeg slobodnog vremena provodimo u online prostoru.

Mnogi i na poslu dosta vremena provode uz računar, tako da najveći deo dana provodimo ispred nekog ekrana, a često i više njih. Jedno od istraživanja navodi i da preko 45 procenata odraslih Amerikanaca vesti prati samo na Facebooku, a polovina njih se isključivo informiše preko društvenih mreža.

Samo u prvih pet godina postojanja, na Instagram je ‘okačeno’ više od 40 milijardi fotografija. Nije dugo vremena trebalo da marketing agencije, razni PR timovi, ali i veliki broj medija širom sveta prihvate Instagram i Facebook kao dve mreže sa najviše korisnika, i najvećim uticajem u društvu. Poznati fudbaler Cristiano Ronaldo već nekoliko godina drži rekord za najveći broj pratilaca na Instagramu – trenutno više od 340 miliona njih. Na Instagramu su i gotovo svi brendovi automobila, odeće, a pogotovo elektronike, računara i gaming opreme.

Iako je najveći broj korisnika društvenih mreža i dalje između 16 i 45 godina, sve više korisnika je i u svojim pesetim i šezdesetim. Upravo zbog ovoga, tinejdžeri se sve više okreću mrežama ‘samo za mlade’ kao što je TikTok.

Dijana Dodić, make-up artist, kaže da joj Instagram dosta pomaže.

“Pomaže mi u smislu da ljudi vide sav moj rad na jednom mestu, ali mi je važna i reklama među samim mojim klijentkinjama. Dosta njih jednostavno voli da se sredi, da se našminka, nevezano za to slikanje za društvene mreže. Na kraju krajeva, mode i šminkanja je bilo i kada društvene mreže nisu ni postojale”, kaže Dodić.
Društvene mreže i psihološki pritisak

Nedavno otkriće američkih medija da je Facebook, kao vlasnik Instagrama, znao godinama unazad da on ima veoma negativan uticaj na mlade, podiglo je dosta prašine u inače tajnovitoj Silikonskoj dolini, koja je dom najvećih svetskih tehnoloških kompanija. Interni dokumenti Facebooka koji su bili analizirani od strane borda direktora, navode da “Instagram dovodi do iskrivljenog poimanja sopstvene ličnosti i izgleda kod jedne od svake tri korisnice”.

Iako je sam Facebook godinama citirao razna akademska istraživanja koja nisu našla čvrste veze između zavisnosti od društvenih mreža i psihičkih problema kod mladih, sve veći broj roditelja u SAD, Evropi i širom sveta ni ne mora da čita takva istraživanja, jer efekte primećuju i sami. Tinejdžeri i oni u svojim ranim dvadesetim su mnogo anksiozniji, te su u stanju da po nekoliko sati dnevno provedu ispred telefona. I ne samo dok su u kući – isto važi i za vreme provedeno u školi i na fakultetu. O kafićima, klubovima i svim drugim mestima gde se mladi najčešće okupljaju ne treba trošiti reči. Ovo je poslednjih godina dovelo i do novog fenomena kojeg psiholozi nazivaju together but alone – biti zajedno sa prijateljima ili porodicom, ali sam. To se veoma često može primetiti upravo u kafićima ili klubovima, gde mladi sede za istim stolom, ali je većina zagledana u svoje smartfone.

Istraživanja na Kalifornijskom univerzitetu ovaj problem nazivaju social comparison ili ‘društvenim upoređivanjem’. Imidž i izgled na društvenim mrežama i u online svetu je postao toliko važan, da se mladi ljudi – a sve češće i oni stariji – potpuno ‘isključuju’ iz realnog sveta, kako bi radili na svom virtuelnom identitetu.

Anketa koja je obuhvatila četiri hiljade studenata u Velikoj Britaniji otkrila je da dve trećine njih ima negativno mišljenje o svom društvenom statusu, a 12 odsto njih je navelo i da je imalo suicidne misli. Istraživači su došli i do podataka da “najveći broj mladih oseća sramotu, a često i očaj, zbog svog fizičkog izgleda, garderobe, automobila, i društvenog statusa koji nisu u stanju da dostignu”. Da ovo nije samo izolovani problem u jednom uzrastu, ili vezan samo za neke zemlje, potvrđuje i činjenica da je on bio jedno od glavnih pitanja šefu Facebooka, Marku Zuckerbergu, na saslušanju u američkom Kongresu. Upitan da li je “svestan uticaja svojih mreža (proizvoda svoje kompanije)”, Zuckerberg je neodređeno odgovorio sa: “Mislim da bi odgovor trebao biti – da”.

Većina psihologa i psihijatara smatra da zavisnost od društvenih mreža već ima ‘razmere epidemije’, i da se jedino može uporediti sa zavisnošću od duvanskih proizvoda. Sa sve većim brojem uređaja u našim domovima – a u bliskoj budućnosti će oni biti još jeftiniji, zbog sve veće konkurencije na tržištu – biće veoma teško, a za mnoge i nemoguće da se odreknu svog smartfona – čak i na nekoliko sati.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

videoigraNove kineske restrikcije na online videoigre za mlađe od 18 godina mogle bi biti nezamislive negdje drugo, ali vrijeme je za digitalni detoks.

U objavi koja mora da je donijela jezu u srca milionima djece i tinejdžera, kineska vlada je nedavno objavila novu politiku kojom ograničava online videoigre za mlađe od 18 godina na svega tri sata sedmično.

Iako je nepopularna kod mladih ljudi kao i kod kompanija koje proizvode videoigre, ova odluka postavlja pitanje trebaju li se druge države pozabaviti pitanjem da su djeca sve više pod utjecajem videoigara online.

Industrija videoigara je ogromna. U 2020. je globalno tržište online videoigara proizvelo blizu 21,1 milijardu prihoda, prevodeći to u rekordni rast od 21,9 posto u poređenju sa prethodnom godinom. Procjenjuje se da na svijetu ima milijardu osoba koje igraju videoigre, od kojih kineska djeca čine više od 10 posto.

Veliki podsticaji

Online videoigre i platforme koje ih podržavaju, postaju sve bolje u osiguravanju da oči ostanu prikovane za ekran što je duže moguće. Imaju velike podsticaje jer im to pomaže da zarade kroz reklame i usluge unutar igre. Primjera radi, platforma za straming Twitch koja je u vlasništvu Amazona, zaradila je više od 100 miliona dolara samo od reklama u prvom kvartalu 2021, dijelom tako što je omogućila korisnicima da svakodnevno koriste 71 milion sati streamanja videoigara dnevno.

Djeca koja bi se inače mogla igrati vani i sticati prave prijatelje, učiti neku vještinu kao što je sviranje instrumenta, ili učiti, umjesto tog igraju online videoigre koje izazivaju ovisnost.

Brza unapređenja tehnologije učinila su da i roditeljima i djeci bude iznimno lagano osloniti se na internet za zabavu umjesto da se uloži napor i da se organizuju fizičke aktivnosti. Sa društvenim mrežama koje su sada duboko integrisane u ove videoigre i pametnim telefonima koji omogućavaju instant pristup tehnologiji, društveni život djece je uglavnom ograničen na razne online platforme.

Problem je, međutim, veći od traćenja dragocjenog vremena koje bi moglo biti bolje raspoređene da se stvaraju prijateljstva, rade fizičke vježbe ili da djeca uče. Ovo može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Kineske vlasti su nazvale svoju najnoviju kampanju ratom protiv „elektronskih droga“ zbog zabrinutosti u vezi ovisničke prirode online platformi za videoigre.

Iz američke rehabilitacione klinike objašnjavaju kako videoigre mogu biti okidači za stvaranje dopamina na isti način kako to mogu i droge. Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno uključila ovisnost o vudeoigrama u poremećaje i procijenila je da se 3-4 posto gejmera bori s ovisnošću.

Možda postoje deseci miliona ljudi koji boluju od ovisnosti o videoigrama. Ljudi sa simptomima depresije su također posebno ranjivi, jer videoigre vide kao bijeg od svojih svakodnevnih borbi.

Kultura ‘plati da pobijediš’

Mnoge platforme imaju elemente kockanja ugrađene u svoje sisteme, tako da ovisnost o vieograma može dovesti do ozbiljnih finansijskih implikacija. Primjeri uključuju valute unutar igre koje se mogu zamijeniti za pravi novac, omogućavajući mikrotransakcije u zamjenu za “kutije za plijen”, što vodi ka kulturi “plati da pobijediš”, gdje gejmeri mogu unaprijediti svoj progres i dodati prilagodbe za svoj lik uz pomoć novca.

Devedesettri posto djece igra videoigre, ali zabrinjava podatak koji je iznijela humanitarna organizacija Gamble Aware, da je do 40 posto te djece otvorilo “kutije za plijen” unutar igre, koje sadrže slučajne digitalne nagrade.

Stoga neka djeca mogu potrošiti više od 100 dolara mjesečno u pokušaju da dobiju specifičnu digitalnu odliku, kao što je nova odjeća za njihov avatar. Kako bi se suprotstavila tom kvazi-kockanju, britanska vlada istražuje mjere kojima bi kontrolisala mikrotransakcije u videoigramma na isti način na koji regulira kockanje.

Ovisnost o online igrama ne pogađa samo djecu, i odrasli se mogu navući na ove platforme. Kraljevsko društvo, britanska nacionalna akademija nauka, objavila je studije koji pokazuju “umjerenu do snažnu” korelaciju između adolescenata koji igraju videoigre sa mikrotransakcijama i potom razvijaju ovisnost o kockanju u odraslom dobu.

Online videoigre čine dio šireg izazova u modernom digitalnom svijetu. Nedavni tehnološki napredak omogućio nam je da tražimo informacije i usluge relativno lako, bilo da se radi o pristupu zdravstvenoj njezi, vođenju posla preko online videopoziva ili dijeljenju i otkrivanju tračeva na društvenim mrežama preko videa, fotografija, vijesti i blogova.

To je sada dio naše dnevne rutine s mnogim pozitivnim osobinama, ali znači da sada većinu vremema kada smo budni provodimo zureći u ekran.

Studija web stranice za usporedbu cijena Uswitch pokazuje da u prosjeku u Velikoj Britaniji ljudi provode 6,4 sata dnevno na internetu. Cifre su još gore za one rođene iza 1995, poznate kao generacija Z, koji konzumiraju digitalne medije 11 sati dnevno, što je većina vremena dnevno.

Suzbijanje videoigara

Za Kinu, najnoviji potez kojim se suzbija vrijeme provedeno igrajući videoigre, jeste eskalacija postojećih pokušaja da se ograniči vrijeme igranja videoigara za maloljetnike, što je ranije bilo ograničeno na 90 minuta igranja online tokom sedmice. Online igre će sada biti dostupne za djecu sat dnevno uvečer petkom, subotom, nedjeljom i državnim praznicima. Kina je možda jedina koja kombinuje digitalnu infrastrukturu i političku moć kako bi ova politika bila provođena.

Velike gejming kompanije kao što je Tencent imaju odgovornost da implementiraju ovu politiku, uključujući i zahtjev da korisnici daju svoja prava imena i dob ili da se suoče sa srdžbom kineske države.

Iako bi ovakvo ograničavanje online igara bilo nezamislivo u drugim državama, trebali bismo imati širu debatu o svom odnosu sa online svijetom. U Velikoj Britaniji, časopisi Naučne savjetodavne grupe za hitne slučajeve (SAGE) sugerišu da su izolacije zbog pandemije dovele do tog da su ljudi provodili 71 posto više vremena igrajući videoigre online.

Trebamo biti pažljivi da ne pogoršamo ovaj problem dugoročno, možda je potreban digitalni detoks. U suprotnom, posljedice nedjelovanja bi mogle biti ozbiljne, posebno za one rođene u digitalnom dobu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Johnny Luk (Al Jazeera)

ponedjeljak, 29 Mart 2021 00:00

Za šta je sve ljekovit maslačak

Ocijeni...
(0 glasova)

maslacakPrepun je kalijumovih soli i sadrži oligoelemente, gorke materije (taraksacin), tanine, a korijen je bogat inulinom i to najviše u jesen. Od ljekovitih materija sadrži i holin, 17 odsto šećera, malo etarskog ulja.

Ljekovita dejstva – gorke materije stimulišu digestivni trakt.

Gorka materija, gorki glikozid taraksacin pojačava sekreciju žlezda želuca i poboljšava apetit. Stimulativni efekat se prenosi na cijeli digestivni trakt. Ljekovite materije maslačka jačaju i peristaltiku crijeva, što djeluje i na funkcionisanje jetre i žuči, i pomaže kod opstipacije.

Uravnotežava jetru i efikasan je za smirenje očnih upala, posebno kad se ukapava sveži sok.

Maslačak jača slezinu i pankreas, a to se ispoljava na regulaciju nivoa šećera u krvi, posljedično dolazi i do regulacije masnoća u telu, holesterola i triglicerida.

Tome možemo da zahvalimo holinu u maslačku zbog svog svojstva razlaganja masnoća – lipolitičko dejstvo.

Maslačak je poznat diuretik, time liječi bubrege i upale mokraćne bešike.

Čaj od maslačka – dve kafene kašike suvih listova maslačka se prelije šoljom ključale vode i poklopi. Nakon 20 min se procijedi i pije toplo. Ako se čaj pravi od korijena maslačka, tada se dve kafene kašike usitnjenog korijena stavljaju u hladnu vodu, zagrijavaju i skidaju sa vatre poslije dva minuta ključanja. Deset minuta poslije toga čaj se cijedi i pije. Piti 2 – 3 šolje dnevno.

Autorka je diplomirana nutricionistkinja i Bahova praktičarka.

(6yka.com)

Ocijeni...
(0 glasova)

hrana3Ukoliko ste primorani da zbog posla sjedite više sati, morate biti svjesni da to može prouzrokovati nezdrave posljedice na tijelo. Stručnjaci preporučuju pravilnu i zdravu ishranu.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje je preporučljivo jer umanjuje upalne procese u tijelu. Ono umanjuje i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kurkuma

Ovaj začin liječi zapaljenja u tijelu i štiti od Alchajmerove bolesti. Stručnjaci ističu da konzumacijom korijena kurkume možete zamijeniti sat vremena fizičke aktivnosti. Preporučuje se svakodnevna konzumacija.

Bijeli luk

Prirodni antibiotik reguliše nivo šećera i masti u krvi, podstiče varenje, olakšava upalu i trombozu.

Riba

Masna riba poput lososa ili jegulja, koje sadrže masne omega 3 kiseline su vrlo bitne za organizam, pogotovo ako tijelo ne može samo da proizvede potrebne kiseline. Esencijalne masti igraju važnu ulogu u mnogim procesima metabolizma.

Orašasti plodovi

Ovi plodovi takođe sadrže omega 3 i vitamine E. Štitite od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

(Novosti.rs)

subota, 10 Oktobar 2020 00:00

Bihaćki IPF: "Najbolje tek dolazi" (VIDEO)

Ocijeni...
(0 glasova)

mentalnozdravljePovodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja viši asistenti na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, mr.sci. Dijana Sulejmanović i dr.sci. Nedim Čirić, u suradnji s režiserom Enesom Hotićem i Esmom Hotić, mladom i talentiranom bh. glumicom, pripremili su kratki motivacioni video s porukama kako se osjećati bolje, ali i biti bolje.

Inače, ovo je treća aktivnost IPF-a povodom Dana mentalnog zdravlja, a nakon što je organizirano predavanje o nošenju sa stresom na radnom mjestu i objavljen tematski zbornik radova pod nazivom "Multidisciplinarni pristup očuvanju mentalnog zdravlja u vrijeme pandemije koronavirusa."

Nastavnički tim bihaćkog IPF-a, predvođen dekanom dr. Hajrudinom Hodžićem, nastavit će na promociji i sudjelovanju u društveno odgovornim aktivnostima, uz poruku:

Čuvajte mentalno zdravlje sebe i drugih i pogledajte video poruku Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću.

nedjelja, 27 Septembar 2020 00:00

Lista činjenica o ljekovitosti jabuka

Ocijeni...
(1 glasova)

jabuka1Ovo je kratka lista zanimljivih činjenica o blagotvornom dejstvu jabuka na naše zdravlje. Neke od njih će vas iznenaditi sigurno!
Nakon analize 25.000 ljudi u dobi od 49 do 79 godina, istraživači sa Univerziteta u Kembridžu su zaključili da je čuvena engleska izreka “An apple a day, keeps a doctor away” prava istina.

Naučnici su izračunali da svakodnevnim konzumiranjem jabuka vi zaista možete produžiti život. Za ovaj magičan efekat je zaslužan pektin - prirodni polimer koji apsorbuje zagađivače (teške metale, holesterol pa čak i radioaktivne materije), i izbacuje ih iz tijela. Jabuka takođe čisti crijeva i vraća mikrofloru, poboljšava krv i jača imuni sistem. Ukratko, radi kao pravi eliksir mladosti.

Jabuke štite od raka
Jabuke sadrže izuzetno velike količine antioksidanasa koji neutrališu slobodne radikale - koji izazivaju rak. One takođe sadrže triterpenoide - organska jedinjenja koja blokiraju rast ćelija raka u mliječnim žlijezdama, jetri i debelom crijevu.

Jabuka sprečava bolesti srca
Tokom godine, istraživači sa Univerziteta u Floridi testirali su grupu žena (45 do 65 godina) na holesterol u krvi. Ispitanici su svaki dan jeli 75 grama suhih jabuka. Kao što su pokazali rezultati testova, poslije samo šest meseci, nivo lošeg holesterola kod žena pao je za 23 odsto.

Jabuke olakšaju bolesti digestivnog trakta
Vlakna u jabukama stimulišu funkciju crijeva i podržavaju mikrofloru i pomažu u borbi protiv opstipacije. I organske kiseline, koje se takođe nalaze u jabukama, podstiču probavu.

Korisno samo meso i kora - ali ne i sjemenke
Iako se današnji tekst fokusira na koristi od jabuke, ne možemo ne spomenuti da su za ljudski organizam korisni samo meso i kora ploda. Sjemnke je najbolje izbjegavati – ono sadrži otrovne supstance. Ako slučajno pojedete 3-4 sjemenke iz jabuke, ne brinite. Međutim, radi svoje bezbjednosti pokušajte da izbjegavate sjemenke iz jabuke, jer su pune otrovnih kiselina.

(Ljepota&Zdravlje)

Ocijeni...
(1 glasova)

klimaNekad su bili luksuz, dok je danas neobično ukoliko nemate klima-uređaje na poslu ili kod kuće. Postali su dio našeg života, htjeli mi to ili ne.

Čuveno pitanje koje se često poseže "Da li je klima dobra za zdravlje?" Naravno, ništa nije crno niti bijelo. Nije dobra, ukoliko pravilno ne rukujemo uređajem, u suprotnom je mnogo koristi od njihovog korišćenja. Iako je ljeto u punom jeku, nije loše da se podsjetimo prednosti i mana rashladnih uređaja.

Benefiti rashlađenih prostorija
- Osjećaj komfora i udobnosti

- U rashlađenoj prostoriji ljudi su produktivniji i manje nervozni

- Fizički i mentalno se osjećamo snažnije, sa više elana za bilo koju aktivnost

- Niža temperatura smanjuje prisutnost insekta i parazita

- Pri optimalnoj temperature manje se znojimo, pa je manji rizik od dehidracije

- Klima-uređaj pomaže u odstranjivanju alergena

Ako se klima-uređaj redovno održava poboljšava se kvalitet vazduha.

Kome smeta klima?
Kada je riječ o ljudima koji imaju nazalne alergije ili probleme sa sinusima, temperaturna promjena ili vlažnost vazduha može da ih iritira. Zbog te iritacije im curi nos, ali to nije strašno. S druge strane, ljudi koji imaju hronične zdravstvene probleme, poput dijabetesa ili problema sa kičmom, uzimaju određene lekove, ne mogu tako lako da se prilagode temperaturi.

Klima-uređaji smanjuju rizik od gojaznosti
Vjerovali ili ne, klima-uređaji smanjuju rizik od pojave viška kilograma, kao i niz drugih zdravstvenih problema koje ona sa sobom donosi. Istraživanje je pokazalo da boravak u toplijim prostorijama usporava naš metabolizam. Ovo ne samo da onemogućava normalno funkcionisanje.

Mane klima-uređaja
- Nagla promjena temperature i vlage utiče na disajne organe

- Isušuje kožu i sluznicu

- Stvara buku

- Cirkulacija vazduha može da prenese infektivne respiratorne bolesti

- Prašina i plesan mogu da uzrokuju alergijske reakcije

- Klima-uređaji su često faktor nastanka hroničnog rinitisa i faringitisa, iritacije grla i promuklosti.

- Mogu pogoršati probleme s očima, dovesti do konjunktivitisa

Pravila su tu da se poštuju
- Prostoriju u kojoj je klima-uređaj potrebno je redovno provjetravati

- Uređaj morate održavati (čišćenje filtera), dok stručno lice treba bar jednom godišnje da proveri instalacije

- Sobna temperatura treba da bude između 21º i 25ºC

- Prosječna vlaga mora da bude između 60 i 70 posto

(Novosti.rs)

Stranica 1 od 14

S5 Box