Vijesti iz svijeta
Svijet

Svijet (1680)

Ocijeni...
(0 glasova)

plinovod5SAD je u ponedjeljak nametnuo sankcije kompaniji Transadria, koja je uključena u projekt izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, i njenom brodu, objavio je američki državni sekretar Antony Blinken.

State Department je podnio izvještaj Kongresu u kojemu se navodi da su uvedene sankcije protiv dva broda i kompanije Transadria, kazao je Blinken, pri čemu nije dao podatke o drugom brodu, prenosi Hina.

“Dok se administracija nastavlja protiviti plinovodu Sjeverni tok 2, uključujući putem sankcija, nastavljamo sarađivati s Njemačkom te s drugim saveznicima i partnerima na smanjenju rizika tog plinovoda za Ukrajinu, kao i za članice NATO-a i EU-a na prvoj liniji. Odgovarat ćemo na štetne ruske aktivnosti, uključujući u energetskoj sferi”, rekao je Blinken.

Washington se protivi 11 milijardi dolara vrijednom plinovodu, koji će omogućiti Moskvi da zaobiđe Ukrajinu i izravno izvozi plin u Njemačku.

Najžešći kritičari projekta su Ukrajina, Poljska i baltičke zemlje EU-a koje ističu da će Evropa postati ovisnija o Vladimiru Putinu, dok dio evropskih vlada smatra da je projekt ključan kako bi se osigurala stabilna opskrba plinom, pogotovo u vrijeme rastućih cijena energenata.

Pitanje sankcija

Bidenova administracija je, nakon dogovora s Njemačkom u julu, odustala od sankcija protiv kompanije koja upravlja plinovodom. Po tom se dogovoru Berlin obvezao da će odgovoriti na bilo kakav pokušaj Rusije da iskoristi energiju kao oružje protiv Ukrajine i drugih zemalja istočne i srednje Evrope, ali u sporazumu nema specifičnih kriterija po kojima se to procjenjuje, podsjeća Reuters.

Po odluci američke administracije brodovi i kompanije koje sarađuju na izgradnji plinovoda mogu biti podložni sankcijama, ali ne i kompanija Nord stream 2 AG koja upravlja plinovod, a čiji je glavni dioničar ruska državna kompanija Gazprom.

Prošle sedmice je njemački regulator privremeno obustavio proces certificiranja novog plinovoda, tražeći da se kompanija koja upravlja projektom organizira prema njemačkim zakonima, što je prouzročilo regionalni porast cijene plina.

Washington je odvojeno izrazio zabrinutost zbog gomilanja vojnih snaga na granici s Ukrajinom i oštre retorike.

“Pozivamo Moskvu na deeskalaciju napetosti”, kazala je novinarima glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

pozar4Među poginulima ima i djece, a sedam ljudi s opeklinama prevezeno je u bolnicu u bugarskoj prijestolnici Sofiji, rekao je bugarski službenik.

Četrdeset i šest osoba poginulo je sinoć u Bugarskoj kada se zapalio autobus makedonskih tablica na autoputu južno od Sofije. Među njima je 12 djece. Sedam je osoba primljeno u bolnicu u Sofiji i njihovo je stanje stabilno.

Autobus je putovao autoputem Struma iz Sofije prema Blagoev-gradu na jugozapadu zemlje. Do nesreće je došlo kod izlaza za mjesto Bosnek, 40-ak kilometara južno od Sofije. Nesreća se dogodila usred noći, oko dva sata.

Makedonski premijer Zoran Zaev stigao je na mjesto nesreće, a sa njim su i ministar zdravstva Venko Filipče i ministar vanjskih poslova Bujar Osmani.

Bugarska BTA javila je da su i bugarski predsjednik Rumen Radev i premijer Stefan Janev na mjestu nesreće.

(Agencije)

nedjelja, 31 Oktobar 2021 00:00

Vođa talibana se prvi put pojavio u javnosti

Ocijeni...
(0 glasova)

akhundzadaVrhovni vođa talibana Habatulah Ahundzada prvi put se pojavio u javnosti, kada je posjetio medresu u gradu Kandaharu na jugu Afganistana.

On se obratio pristalicama i zatražio Božiji blagoslov za vodstvo talibana, prenosi RTS.

Ahundzada je duhovni vođa talibanskog pokreta od 2016., ali se držao daleko od očiju javnosti, čak i nakon što su njegovi sljedbenici u avgustu preuzeli vlast u Afganistanu.

To je podstaklo špekulacije o samoj ulozi koju Ahundzada ima u novoj talibanskoj vladi - pa čak i glasine o njegovoj smrti, prenosi portal El Arabija.

Međutim, talibanski zvaničnici su saopštili da je on u subotu posjetio medresu Darul ulum Hakimah kako bi, kako su naveli, "razgovarao sa svojim hrabrim vojnicima i učenicima".

Događaj je bio strogo obezbijeđen i sa njega nisu objavljene fotografije i videosnimci, ali je na profilima talibana na društvenim mrežama podijeljen desetominutni audiosnimak koji o tome svjedoči.

Tom prilikom je Ahundzada - koji ima titulu "amir el mominin" ili komandar vjernika, poslao vjersku poruku - u govoru se nije dotakao politike, već je zatražio Božiji blagoslov za vođe talibana.

Pomolio se za, kako je preneseno, "talibanske mučenike", ranjene borce, kao i da oni koji upravljaju ovom zemljom uspiju na "velikom testu".

Ahundzada je imenovan za vođu talibana u brzoj tranziciji vlasti nakon što je u američkom napadu dronom 2016. ubijen njegovog prethodnik mula Aktar Mansur.

(Nezavisne)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija3Meta artiljerijskog napada bila je tržnica u centru južnog idlibskog distrikta Eriha, a napad su izvele snage sirijskog režima.

Najmanje deset civila je ubijeno, a 35 je povrijeđeno u napadu kojeg su snage odane režimu Bashara al-Assada izvele na tržnici u distriktu Eriha u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, prenosi Anadolija.

Meta artiljerijskog napada bila je tržnica u centru južnog idlibskog distrikta Eriha. Pozivajući se na bolničke izvore, Anadolija javlja da je u napadu ubijeno najmanje deset, a da je povrijeđeno još 35 civila.

Strahuje se da bi bilans stradalih mogao biti i veći.

Napad je izveden u jeku šeste runde pregovora koje u uredu Ujedinjenih nacija u Ženevi vodi Komitet za Ustav Sirije.

Idlib je najveća enklava pod kontrolom sirijske opozicije koja je pod opsadom snaga odanih režimu Bashara al-Assada i njegovih saveznika.

Idlib jedna od četiri zone deeskalacije

Uz posredstvo Turske, Rusije i Irana, tokom majskih pregovora 2017. godine u Astani, Idlib je proglašen jednom od četiri zone deeskalacije. Snage odane Assadovom režimu su prekršile dogovor i zauzele tri zone, a u Sočiju je 17. septembra 2018. godine postignut dodatni dogovor o primirju u Idlibu i uspostavi deeskalacijske zone.

Shodno dogovoru, opozicione snage su povukle teško naoružanje iz regije, a snage odane Assadovom režimu nisu obustavile artiljerijske i zračne napade u regiji.

Turska i Rusija su u martu prošle godine dogovorile protokol kojim se sve strane u Idlibu pozivaju na prekid vatre, a turske i ruske snage u svojstvu garanta primirja zajednički provode kontrolne patrole duž linija razdvajanja.

Zbog napada režimskih snaga iz Idliba je u kolektivne centre u blizini turske granice u protekle četiri godine izbjeglo blizu dva miliona Sirijaca.

(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina2Za palestinsku djecu iz Luban Ash-Sharqiye blizu Nablusa, odlazak u školu je opasno putovanje.

Put do škole i povratak kući predstavlja normalnu, relativno jednostavnu aktivnost za većinu djece širom svijeta.

Ali za djecu sa okupirane Zapadne obale, iz sela Luban Ash-Sharqiye, južno od Neblusa, to je igra mačke i miša, dok pokušavaju izbjeći izraelske doseljenike i vojnike na putevima koji vode od njihove škole do sela.

U Luban Ash-Sharqiyi žvi blizu 3.500 Palestinaca, a ovo selo je smješteno 20 km južno od grada Nablusa na sjeveru Zapadne obale. Dva ilegalna izraelska naselja, Eli i Ma’ale Levona, smještena su na dvije strane ovog sela i izgrađena su na zemlji koja mu pripada.

Svako poslijepodne, izraelska su vojne jedinice stacionirane na ulazu u selo blizu glavnog autoputa između Ramallaha i Nablusa.

Izraelski vojnici u blizini patroliraju pješke dok grupe djece školskog uzrasta iz Lubbana pokušavaju prolaziti alternativnim putevima kako bi došli kući nakon brojnih doseljeničkih napada.

“Vozim sina u školu i nazad svaki dan jer se plašim da ga ne povrijede ili uhapse vojnici”, Maoud Awais je rekao Al Jazeeri.

Njegov 11-godišnji sin Mahmoud kaže da se plaši izraelskih vojnika, jer je vidio kako se s njegovim prijateljima sukobljavaju vojnici.

“Bili smo u grupi i vojnici su nas zaustavili i prijetili nam”, Mahmoud je kazao Al Jazeeri.

Školarci su redovno izloženi napadima izraelskih doseljenika na sjeveru okupirane Zapadne obale (Al Jazeera)

Ranije ove sedmice, vojno vozilo sa dva vojnika unutra ubrzalo je duž seoskog puta, praveći zaokret i klizeći kada se iznenada okrenulo pored grupe djevojčica koje su pokušavale doći kući, a vojnici su počeli vikati na njih.

U poljoprivrednom kraju ispred, grupe dječaka krenule su alternativnim putem kroz seoska polja da bi stigle kući dok su izraelski vojnici patrolirali glavnim putem.

“Vojnici često pokušavaju i provociraju djecu tako što im zvižde, dozivaju ih i zaustavljaju da ih pretraže dok ih optužuju da su došli na glavnu cestu kako bi bacali kamenje na doseljeničke aute”, Al Jazeeri je kazao Falastin Noubani, stanovnik sela.
Napad na školu

Povratak iz škole predstavlja problem i za djecu u selu Urif, sjeverno od Luban Ash-Sharqiye, isto tako u pokrajini Nablus.

Amer Safadi, zaposlen u općini u Urifu, kaže da prati djecu u školu i nazad da ih ne bi povrijedili doseljenici iz naselja Yitzhar smještenog na narednom brdu blizu sela.

“Doseljenici su napadali školu nekoliko puta u prošlosti”, Safadi je rekao Al Jazeeri.

On je kazao da je škola “bila prisiljena izgraditi produženi krov nad predjelom ispred školske zgrade kako djecu više ne bi ozljeđivalo kamanje kojima ih gađaju doseljenici” nakon što je nekoliko prozora polomljeno.
Nastavnici često prate djecu na putu do škole i štite ih od doseljeničkih napada (Al Jazeera)

U maju je Palestinac Nidal Safadi ubijen kada su doseljenici i izraelski vojnici izvršili raciju na selo i zajedničkim snagama ga ustrijelili četiri puta. Mještani su se sukobili sa vojskom, nakon racije.

Prošlog mjeseca je Al Jazeera svjedočila prizoru kada su palestinska djeca vrištala u strahu i trčala nazad prema školi u selu Kisan u Betlehemu, kada im se približio doseljenički auto, na putu koji koriste i doseljenici i Palestinci, nakon što je škola završila za taj dan.

Na jugu okupirane Zapadne obale, djeca iz At-Tuwanija i drugih obližnjih seoceta morala su imati pratnju međunarodnih posmatrača i izraelske vojske dok su prelazili velike razdaljine do škole kako bi izbjegli napada doseljenika iz naselja Ma'on.

Ali traumatsko iskustvo palestinske djece koja pokušavaju izbjeći napade dok putuju do škole i nazad nije ograničeno na nekoliko sela. To je sistemski problem duž okupirane Zapadne obale.

Prema izjavi koju je 15. augusta dala Lynn Hastings, UN-ova humanitarna koordinatorica za okupirane palestinske teritorije, 24 palestinske djece, pet djevojčica i 19 dječaka, su povrijedili doseljenici na Zapadnoj obali od početka godine.

“Izrael ima odgovornost da zaštiti djecu i nastavnike od maltretiranja i nasilja doseljenika na njihovom putu do škole i nazad – i u bilo kojem drugom slučaju”, kazala je Hastings.

“Sve strane se moraju obavezati na zaštitu djece u skladu sa međunarodnim zakonom bez obizra gdje su ona.”
‘Infrastruktura terora’

A za to vrijeme su djeca u Luban Ash-Sharqiyi stigla do kuće sigurno.

Tokom nekoliko zadnjih decenija pod izraelskom okupacijom, mještani su pretrpjeli brojne doseljeničke napade povrh onih na djecu.

“Prošle sedmice izraelski vojnici su napali i uhapsili jednog od mještana kada su mještani otišli da se suprotstave grupi doseljenika koji su pokušavali da zauzmu dodatnih 20 dunuma seoske zemlje”, Al Jazeeri je kazao Abdullah Malah iz općine Luban Ash-Sharqiya.

Mještani su kazali da su doseljenici tokom godina uništavali zemlju, ubijali životinje i zauzeli obližnji izvor.

“Doseljenici često dolaze u selo ili u njegovu blizinu petkom kada znaju da je većina mještana kod kuće“, kazao je Noubani.

Al Jazeera je 2010. posjetila selo nakon što su ga napali doseljenici i nakon što su zapalili lokalnu džamiju. Razoreni ostaci ove vjerske građevine zahtijevali su znatne radove na rekonstrukciji nakon ovog napada vatrom.

Dva člana izraelske grupe za ljudska prava Yesh Din su 2009. godine u dnevnom listu Haaretz pisali o doseljenicima iz Elija koji su preuzeli kontrolu nad ovim krajem, što je ozbiljno narušilo sposobnost mještana da obrađuju svoju zemlju.

Prema riječima aktivista za ljudska prava, ovo je dio sistematske strategije da se uklone svi Palestinci iz Predjela C, koji sačinjava 60 posto okupirane Zapadne obale i potpada pod izraelsku kontrolu – ali je trebao biti vraćen Palestincima prije više godina.

Autori su zaključili da “se na Zapadnoj obali kreira infrastruktura jevrejskog terora”.

“Doseljenici su veliki problem za selo”, Malah je kazao Al Jazeeri.

(Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

facebook3Pad Facebookovih platformi neke od nas je vratio u život kakav je bio prije društvenih mreža.

Platforme društvenih mreža prestale su s radom šest sati 4. oktobra (Reuters)

Kada nas je pogodio veliki pad društvenih mreža 4. oktobra 2021, ja sam boravila u pitoresknom selu Himareu na jugu Albanije, sa stopalima podignutim na balkonsku ogradu, napola zureći u Jonsko more, dok sam nestrpljivo čekala da Al Jazeera objavi moj najnoviji članak o kolumnisti New York Timesa Thomasu Friedmanu.

Budući da se ovaj prekid rada društvenih mreža podudario sa lokalnim nestankom interneta, prvo sam se posvetila proklinjanju albanskih mreža i manijakalnom refreširanju svih otvorenih prozora na mom laptopu.

Kada se internet vratio, ali se komponente digitalne imperije Marka Zuckerberga – Facebook, Instagram i WhatsApp i dalje nisu učitavale, brzo sam otišla na Twitter da vidim šta to ne valja sa svijetom.

I bilo je mnogo tog, izgleda, što sa svijetom ne valja.

Mnoštvo ljudi je preplavilo Twitter sa komentarom kako je mnoštvo ljudi preplavilo Twitter.

U nekim tvitovima je također specificirano da se ne zna koliko će potrajati dok druge usluge društvenih mreža ponovo budu dostupne. Proživljavala sam kritični momenat i očajavala sam ne samo zato što sada ne mogu podijeliti svoj objavljeni članak o Friedmanu na Facebooku, već i zato što nisam znala kako da stupim u kontakt sa veoma važnim kontaktom na WhatsAppu, budući da nisam imala kredita na svom meksičkom telefonu.

Refreširanje prozora

U flešbeku na prethodnu tehnološku eru, prisjetila sam se stvari zvane Skype, koju sam potom upotrijebila da pošaljem poruku na broj mog važnog kontakta obavijestivši ga o svojoj adresi na Gmailu.

Nakon još grozničajevijeg refreširanja prozora Facebook i WhatsApp i višestrukog gledanja istih mema na Twitteru, zatvorila sam laptop i suočila se sa egzistencijalnom krizom zbog tog što sam osoba koja se brine oko ovih stvari kada bih mogla gledati u more.

Otišla sam u krevet, da bih se probudila u 1 sat ujutro kako bih otkrila da se sve vratilo u normalu i da konačno mogu objaviti svoj članak na Facebooku, gdje sam našla i poruku od mog kontakta s WhatsAppa koji me obavijestio da ne može pristupiti WhatsAppu.

Ali dok je zamjena života društvenim mrežama sigurno postala normalizirana – i to još i više zahvaljujući pandemiji korona virusa i potrebi za socijelnim distanciranjem – nema ništa zaista normalno u svemu tome.

Ja, što je očito, govorim iz pozicije neizmjerne privilegije; ipak, mnogi žitelji ove Zemlje nemaju ni vremena, a ni resursa da bi mogli da se bave takvim ispraznim aktivnostima kao što je beskrajno klikanje po različitim platformama društvenih mreža na ekranu.

Ta je privilegina, međutim, upitna – budući da veliki dio čovječanstva ostavlja stvarnost zbog umjetne tehnološke sfere u kojoj često promoviramo pažljivo kultivirane slike nas kako bismo prikupili najviše „lajkova“ i drugih digitalnih manifestacija odobravanja i divljenja.

U reklamiranju vlastitog brenda „sebe“, mi u suštini oduzimamo „sopstvo“ svojoj ličnosti, koja se može progresivno dezintegrisati i ispariti u online svijet.

Platforma za kritiziranje

A u međuvremenu, sveprisutna tehnološka distrakcija izaziva neki vid kolektivnog slučaja poremećaja deficita pažnje – a druge negativne posljednice online postojanja po mentalno zdravlje da i ne spominjem – koji svi zajedno tvore jasnu priliku za izopačenu i profitom vođenu farmaceutsku industriju.

A u državama kakva je moja domovina, SAD, masovna distrakcija pomaže da se poremeti kolektivni fokus potreban za sistematsku promjenu.

Naravno, društvene mreže nude i platformu za kritikovanje i raspravljanje protiv američke korporativne plutokracije koja je specijalizirala vojno i ekonomsko uništavanje drugih nacija – što je tema o kojoj sam opširno pisala tokom godina.

Nažalost, objavljivanje fotografije u bikiniju na Facebooku će mi donijeti više „lajkova“ u bilo koje doba – što me, istinu za volju, ne sprečava da to i uradim.

Nazovite to normaliziranom ovisnošću.

Bez padanja u otrcanu nostalgiju za dobrim starim danima, reći ću da se redovno rado sjećam kako sam sjedila u travi u dvorištu svojih roditelja u Teksasu prije otprilike 25 godina – i nisam radila ništa do to: sjedila u travi u dvorištu svojih roditelja.

‘Užasna sedmica’

Nedostaje mi, drugim riječima, da radim nešto (ili ništa) u trenutku bez da osjećam potrebu da digitalno odašiljam sliku sebe ili svog okruženja publici online – time poništavajući taj sami trenutak putem logistike odašiljanja.

Ali vratimo se u sadašnjost.

Petog oktobra, nakon što je okončano apokaliptičnih šest sati bez društvenih mreža, Bloomberg je izvijestio da je Mark Zuckerberg imao „užasnu sedmicu“ (iako je bio „tek utorak“).

A ipak je stvarna žrtva, bilo da su društvene mreže aktivne ili ne, ljudsko društvo koje isisava vrijeme provedeno uz ekrane i gdje solidarnost poprima oblik, naprimjer, suosjećanja na Twitteru što su Facebook i WhatsApp pali.

Ovo možda jeste život kakav poznajemo, ali mi više uopšte ne poznajemo život.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Belen Fernandez (Al Jazeera)

Ocijeni...
(0 glasova)

kosovo3U Sjevernoj Mitrovici je trenutno u toku akcija Kosovske specijalne policije, koja je uz upotrebu šok bombe i suzavca upala u apoteku, nakon čega su nastali neredi na ulicama.

Kako piše Kosovo online, policija je sa četiri oklopna vozila došla iz Južne Mitrovice i upala u jednu od gradskih apoteka te u nekoliko drugih radnji, a s ciljem provjere carinskih papira o nabavci lijekova. Međutim, prije nego što su ušli u objekat bacili su šok bombe.

Kako su naveli, riječ je o sprečavanju krijumčarenja robe, a policija je i zaplijenila lijekove u apoteci.
Građani, šokirani ovakvim upadom policije na sjever, okupili su se u ulici Kneza Miloša te je blokirali, kao i raskrsnicu u blizini Tehničke škole. Okupljeni građani bacaju kamenje, a policija prema riječima očevidaca uzvraća šok bombama.

Tokom obračuna je pričinjena materijalna šteta na automobilima koji se nalaze u blizini, najmanje jedno vozilo je zapaljeno.

Mediji prenose da se čuju glasne sirene, a navodno mobilna mreža i internet u Sjevernoj Mitrovici trenutno ne rade.

Situacija je navodno kritična i u Zvečanu.

(klix.ba)

Ocijeni...
(0 glasova)

palestina6Izraelska blokada je uzrokovala poremećaje u vodosnabdijevanju Gaze, gdje je 97 posto vode zagađeno, tvrde organizacije.

Većina stanovnika Gaze prisiljena je kupovati vodu za piće od privatnih dobavljača (AFP)

Kriza sa vodom u Pojasu Gaze utiče na svakog stanovnika dvomilionske enklave.

Većina stanovnika Gaze prisiljena je kupovati vodu za piće od privatnih dobavljača jer vode iz česme često nema zbog dugih prekida napajanja električnom energijom, a i kada je ima, obično je previše slana za piće.

Teško zagađena voda u enklavi ima veliki utjecaj na javno zdravlje, a rizik od bolesti koje može uzrokovati najviše pogađa djecu.

Kriza se pogoršala tokom proteklih decenija zbog izraelske blokade, smanjivanja humanitarne pomoći i serije izraelskih napada.

„Ima ukus kao da je iz mora. Ne možemo je piti, kuhati, a ne služi čak niti za tuširanje“, kaže Al Jazeeri 36-godišnja Falestreen Abdelkarim iz izbjegličkog kampa Al-Shati.
Zagađena voda ubija čak i biljke

Tvrdi da stanovništo ima vodu iz slavine samo tri puta sedmično a ponekad je „pomiješana sa kanalizacijom”, zbog problema sa infrastrukturom u izbjegličkim kampovima.

„Život u izbjegličkim kampovima je bijedan. Moramo kupovati vodu“, dodala je Abdelkarim, majka petero djece.

Mnogi privatni dobavljači u Gazi desaliniziraju vodu i prodaju je ljudima u enklavi. Prosječna cijena je 30 šekela (oko sedam dolara) za 1.000 litara vode.

Muhammad Saleem iz naselja Al-Sheikh Radwan tvrdi da je voda toliko zagađena da ne može služiti niti za zaljevanje biljaka.

„Sve moje biljke su se osušile i uvenule zbog soli u vodi i hlorida“, rekao je.

Oko 12 posto smrtnih slučajeva među mlađom djecom vezano je za infekcije koje izaziva zagađena voda.

Dodaje da je za njega i njegovu porodicu upotreba vode iz slavine u bilo koju svrhu nemoguća.

„Ako biljka uvene zbog ove vode, šta ona tek učini u ljudskom tijelu?“, zapitao je.
Poremećaji zbog izraelske blokade

Grupe za ljudska prava već godinama upozoravaju na problem sa vodom u Gazi.

Globalni institut za vodu, okoliš i zdravlje i Euromediteranski monitor za ljudska prava su na 48. zasijedanju Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija prošle sedmice rekli da voda u Gazi „nije za piće“ i da „sporo truje“ ljude.

„Dugotrajna izraelska blokada je uzrokovala poremećaje u vodosnabdijevanju Gaze, gdje je 97 posto vode zagađeno“, rekli su.

„Stanovnici opkoljene enklave prisiljeni su svjedočiti sporom trovanju svoje djece i voljenih“, dodali su.

Prema njihovim tvrdnjama, 80 posto neprečišćene kanalizacije u Gazi ide u more, a 20 posto ide u zemlju.

Prema informacijama monitora, 12 posto smrtnih slučajeva među mlađom djecom vezano je za infekcije koje izaziva zagađena voda.
Izvor: Al Jazeera

Ocijeni...
(0 glasova)

irak2Riječ je o graničnom prijelazu koji je zatvoren 1991. godine nakon Drugog zaljevskog rata.

Vlasti Iraka usvojile su odluku da nakon 30 godina ponovo otvore granični prijelaz Yamima sa Saudijskom Arabijom.

“Otvaranje graničnog prijelaza Yamima prihvaćeno je nakon što je saudijska strana pristala otvoriti svoju stranu terminala i pripremiti svu infrastrukturu“, navodi se u saopćenju Uprave iračkih graničnih službe, prenijela je Anadolija.

U saopćenju se ne spominje konkretan datum ponovnog otvaranja graničnog prijelaza.

Bez diplomatskih odnosa 25 godina

Granični prijelaz Yamima, koji koriste putnici, hodočasnici i trgovci koji putuju između dvije zemlje bogate naftom, zatvoren je 1991. godine nakon Drugog zaljevskog rata.

Irak i Saudijska Arabija su obnovili svoje diplomatske odnose 2015. godine koji su prekinuti nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine.


(Agencije)

Ocijeni...
(0 glasova)

sirija3U svom brifingu Vijeću sigurnosti UN-a, Pedersen je rekao da je Sirija podijeljena na nekoliko regija u kojima se međunarodni akteri međusobno takmiče.

Specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda (UN) za Siriju Geir Pedersen zatražio je od predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji će se danas sastati, da osiguraju mir u Idlibu, javlja Anadolija.

U svom brifingu Vijeću sigurnosti UN-a, Pedersen je rekao da je Sirija podijeljena na nekoliko regija u kojima se međunarodni akteri međusobno takmiče.

Pedersen je istakao da su u Idlibu pojačani napadi na kampove u kojima se nalaze raseljeni, posebno na tursko-sirijskoj granici.

Idlib važno pitanje sastanka

“Uvjeren sam da će situacija na terenu u Idlibu biti važno pitanje na sastanku Putin – Erdogan i pozivam ove uticajne lidere da očuvaju mir. Mnoge stvari ovisi o tome”, poručio je Pedersen.

Navodeći da su strankama upućene pozivnice za ponovno sazivanje Ustavnog odbora, Pedersen je kazao da će se odbor okupiti u Ženevi 18. oktobra, na šestom sastanku te da će se dan prije sastanka sastati s kopredsjedavajućim.

(Agencije)

Stranica 1 od 120

S5 Box